Apartments HAN Vodič korisnika
Razgledanje
Gradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu. U ovom stilu rađena je većina objekata što ih je u Sarajevu ostavila austro-ugarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Godine 2006. ova građevina proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
181 preporuka/e lokalaca
Gradska vijećnica Sarajevo
1 Obala Kulina banaGradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu. U ovom stilu rađena je većina objekata što ih je u Sarajevu ostavila austro-ugarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Godine 2006. ova građevina proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Trebevićka žičara, ili kako su je starije Sarajlije zvale - uspinjača, sa radom je počela 3. maja 1959, postavši jednim od prepoznatljivih simbola glavnog grada BiH.
Trasa žičare, koja je povezivala naselje Bistrik na lijevoj obali Miljacke sa Trebevićem, omiljenim gradskim izletištem, „plućima Sarajeva“, bila je dugačka 2.100 metara.
Na stanicama su se nalazili i mali bifei, a na Vidikovcu je kasnije sagrađen istoimeni restoran, sa predivnom baštom i očaravajućim panoramskim pogledom na grad.
Već sa prvim danima rata 1992. godine žičara je uništena, a Trebević je postao prvom linijom fronte.
Obnovljena trebevička žičara ponovo je puštena u promet u aprilu 2018. godine.
Žičara ima 33 gondole, u gondolu staje 10 osoba, a vožnja do Trebevića traje oko osam minuta.
Cijena jednosmjerne vožnje žičarom za građane BiH je 4 KM, dok povratna karta košta 6 KM, dok jednosmjerna karta za turiste košta 15 KM, a povratna 20 KM. Vožnja žičarom se ne naplaćuje djeci do sedam godina, putnici koji imaju bicikl uslugu plaćaju dodatne 4 KM, a ulazak u kabine omogućen je i ljubimcima.
Za sad se karte mogu kupiti samo na polaznoj stanici, a uskoro će se moći kupiti i u Vijećnici, kao i na dolaznoj stanici.
Na dolaznoj stanici žičare nalazi se Coffee2Go, ugostiteljski objekat s fantastičnim pogledom na Sarajevo.
Na samom Trebeviću, posjetioci mogu uživati u prelijepom pogledu na panoramu Sarajeva, kao i u šetnji prirodom do izletišta Brus ili Prvi šumar u blizini hotela Pino Nature. Moguć je i obilazak ostataka olimpijske bob staze i opservatorija Čolina kapa, ali i opuštanje u nekom od brojnih ugostiteljskih objekata, kao što su Pino Nature, Brus, Trebevićki raj, Level Up i Vila Andrea.
110 preporuka/e lokalaca
Sarajevska žičara
bb HrvatinTrebevićka žičara, ili kako su je starije Sarajlije zvale - uspinjača, sa radom je počela 3. maja 1959, postavši jednim od prepoznatljivih simbola glavnog grada BiH.
Trasa žičare, koja je povezivala naselje Bistrik na lijevoj obali Miljacke sa Trebevićem, omiljenim gradskim izletištem, „plućima Sarajeva“, bila je dugačka 2.100 metara.
Na stanicama su se nalazili i mali bifei, a na Vidikovcu je kasnije sagrađen istoimeni restoran, sa predivnom baštom i očaravajućim panoramskim pogledom na grad.
Već sa prvim danima rata 1992. godine žičara je uništena, a Trebević je postao prvom linijom fronte.
Obnovljena trebevička žičara ponovo je puštena u promet u aprilu 2018. godine.
Žičara ima 33 gondole, u gondolu staje 10 osoba, a vožnja do Trebevića traje oko osam minuta.
Cijena jednosmjerne vožnje žičarom za građane BiH je 4 KM, dok povratna karta košta 6 KM, dok jednosmjerna karta za turiste košta 15 KM, a povratna 20 KM. Vožnja žičarom se ne naplaćuje djeci do sedam godina, putnici koji imaju bicikl uslugu plaćaju dodatne 4 KM, a ulazak u kabine omogućen je i ljubimcima.
Za sad se karte mogu kupiti samo na polaznoj stanici, a uskoro će se moći kupiti i u Vijećnici, kao i na dolaznoj stanici.
Na dolaznoj stanici žičare nalazi se Coffee2Go, ugostiteljski objekat s fantastičnim pogledom na Sarajevo.
Na samom Trebeviću, posjetioci mogu uživati u prelijepom pogledu na panoramu Sarajeva, kao i u šetnji prirodom do izletišta Brus ili Prvi šumar u blizini hotela Pino Nature. Moguć je i obilazak ostataka olimpijske bob staze i opservatorija Čolina kapa, ali i opuštanje u nekom od brojnih ugostiteljskih objekata, kao što su Pino Nature, Brus, Trebevićki raj, Level Up i Vila Andrea.
Ulica Veliki Alifakovac vodi od Šeher-Ćehajine ćuprije do iza mezarja Alifakovac, čija su turbeta jedan od simbola Sarajeva.
Smatra se da je čitava mahala Alifakovac, u kojoj se nalaze i ulica i groblje, dobila ime po Ali-Fakihu, pravniku i učenjaku, koji je kao svjedok naveden u Isa-begovoj vakufnami iz 1462. godine, „rodnom listu“ Sarajeva.
U prvom planu grada, onom iz 1882, ulica se zvala Carina, što je dolazilo od toga jer se na njenom istočnom kraju carinila roba koja je dolazila sa Istoka. Zbog toga je jedna od susjednih ulica nazvana Pod carinom, što je kasnije postalo Podcarina, kako se zove i danas.
Ime Veliki Alifakovac dobila je 1885. godine, da bi 1931. bila nazvana po Stojanu Protiću, srbijanskom političaru i prvom premijeru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Od 1941. do 1945. ponovo se zvala Veliki Alifakovac, a od 1946. do 1996. godine nosila je ime Vladimira Gaćinovića, jednog od osnivača revolucionarne grupe Mlada Bosna, čiji su članovi izveli Sarajevski atentat.
Od 1996. ova ulica ponovo nosi naziv Veliki Alifakovac.
Veliki Alifakovac
Veliki AlifakovacUlica Veliki Alifakovac vodi od Šeher-Ćehajine ćuprije do iza mezarja Alifakovac, čija su turbeta jedan od simbola Sarajeva.
Smatra se da je čitava mahala Alifakovac, u kojoj se nalaze i ulica i groblje, dobila ime po Ali-Fakihu, pravniku i učenjaku, koji je kao svjedok naveden u Isa-begovoj vakufnami iz 1462. godine, „rodnom listu“ Sarajeva.
U prvom planu grada, onom iz 1882, ulica se zvala Carina, što je dolazilo od toga jer se na njenom istočnom kraju carinila roba koja je dolazila sa Istoka. Zbog toga je jedna od susjednih ulica nazvana Pod carinom, što je kasnije postalo Podcarina, kako se zove i danas.
Ime Veliki Alifakovac dobila je 1885. godine, da bi 1931. bila nazvana po Stojanu Protiću, srbijanskom političaru i prvom premijeru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Od 1941. do 1945. ponovo se zvala Veliki Alifakovac, a od 1946. do 1996. godine nosila je ime Vladimira Gaćinovića, jednog od osnivača revolucionarne grupe Mlada Bosna, čiji su članovi izveli Sarajevski atentat.
Od 1996. ova ulica ponovo nosi naziv Veliki Alifakovac.
Razgledanje i gastronomska scena
Baščaršija je stara sarajevska čaršija, te povijesno i kulturno središte grada. Baščaršija je izgrađena u 15. stoljeću, kada je Isa-beg Isaković osnovao i cijeli grad. Riječ Baščaršija potječe od riječi "baš", koja na turskom znači "glavna", tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u 19. stoljeću, današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila.
Baščaršija se nalazi na sjevernoj obali rijeke Miljacke, u općini Stari Grad Sarajevo. Na njoj se nalazi nekoliko važnih povijesnih objekata. Danas je Baščaršija glavna turistička atrakcija grada Sarajeva.
310 preporuka/e lokalaca
Baščaršija
Baščaršija je stara sarajevska čaršija, te povijesno i kulturno središte grada. Baščaršija je izgrađena u 15. stoljeću, kada je Isa-beg Isaković osnovao i cijeli grad. Riječ Baščaršija potječe od riječi "baš", koja na turskom znači "glavna", tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u 19. stoljeću, današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila.
Baščaršija se nalazi na sjevernoj obali rijeke Miljacke, u općini Stari Grad Sarajevo. Na njoj se nalazi nekoliko važnih povijesnih objekata. Danas je Baščaršija glavna turistička atrakcija grada Sarajeva.
Sunnyland je jedinstveni zabavni park za djecu i odrasle u ovom dijelu regiona, a glavna atrakcija je adrenalinski alpine coaster namijenjen za sve generacije, dug 600 metara.
Udaljen je samo deset minuta vožnje od centra grada, a za posjetioce je obezbijeđen i besplatni autobuski prevoz iz Sarajeva svakog dana (za red vožnje posjetite www.sunnyland.ba).
Maksimalna brzina koju vozilo na alpine coasteru može razviti je 40 kilometara na sat, a može se korigovati pomoću poluge fiksirane na vozilo. Alpine coaster dostupan je tokom cijele godine, a smješten je na padini okrenutoj prema Sarajevu pa tokom vožnje možete uživati u prelijepom pogledu na grad.
Gostima je na raspolaganju međunarodni restoran Oxygen iz kojeg se također pruža pogled na Sarajevo, a restoran raspolaže i sa dvije igraonice za djecu. Tokom toplih dana možete uživati na velikoj otvorenoj terasi restorana.
Uz početnu stanicu alpine coastera nalazi se i Café Noova iz kojeg možete uživati u pogledu na cijeli zabavni park.
Posjetiocima Sunnylanda dostupna su dva velika parkinga.
51 preporuka/e lokalaca
Sunnyland
Sunnyland je jedinstveni zabavni park za djecu i odrasle u ovom dijelu regiona, a glavna atrakcija je adrenalinski alpine coaster namijenjen za sve generacije, dug 600 metara.
Udaljen je samo deset minuta vožnje od centra grada, a za posjetioce je obezbijeđen i besplatni autobuski prevoz iz Sarajeva svakog dana (za red vožnje posjetite www.sunnyland.ba).
Maksimalna brzina koju vozilo na alpine coasteru može razviti je 40 kilometara na sat, a može se korigovati pomoću poluge fiksirane na vozilo. Alpine coaster dostupan je tokom cijele godine, a smješten je na padini okrenutoj prema Sarajevu pa tokom vožnje možete uživati u prelijepom pogledu na grad.
Gostima je na raspolaganju međunarodni restoran Oxygen iz kojeg se također pruža pogled na Sarajevo, a restoran raspolaže i sa dvije igraonice za djecu. Tokom toplih dana možete uživati na velikoj otvorenoj terasi restorana.
Uz početnu stanicu alpine coastera nalazi se i Café Noova iz kojeg možete uživati u pogledu na cijeli zabavni park.
Posjetiocima Sunnylanda dostupna su dva velika parkinga.
Kvartovi
Da li ste ikada čuli za čuvenu sarajevsku Ulicu Alifakovac? Ovo je idealna prilika da saznate nešto više o njenoj zanimljivoj historiji, te da otkrijete zašto baš ova ulica nosi veliku turističku vrijednost. Ulica Alifakovac nalazi se na lijevoj strani obale rijeke Miljacke. Započinje sa mosta Šeher – Čehajin pored Gradske vijećnice, zatim vodi istočno kroz istoimeno naselje Alifakovac, a potom ispod turbe gdje se susreće sa ulicom Podcarina. Dio grada kroz koji vodi ulica poznat je kao Alifakovac i obuhvata nekoliko lokalnih ulica sa značajnom historijom i turističkom vrijednošću koja plijeni pažnju.
Nakon narodne etimologije, ime je došlo od Ali – Ufaka, legendarnog naučnika i šejha iz ranije historije Sarajeva, koji je tradicionalno pokopan na groblju u Alifakovcu. Ulica je nastala u osmanskom periodu i kroz svoju historiju je mijenjala ime. Njeno najstarije poznato ime je Carina, nastalo 1882. godine. To ime je dobila po tome što se na tom dijelu carinila roba, koja je sa istočne strane dolazila na sarajevsko tržište.
Negdje oko 1885. godine mijenja svoje ime iz Carina u Veliki Alifakovac po imenu kraja kroz koji vodi. Taj naziv se koristio sve do 1931. godine kada je ulica prozvana po velikom srpskom političaru Stojanu Protiću. Za vrijeme okupacije odnosno od 1941. Do 1945. godine ulici je vraćen naziv Veliki Alifakovac i taj naziv je zadržala sve do 1946. godine kada se naziv ulice mijenja u Vladimira Gaćinovića. Taj naziv je dobila na dan oslobođenja Sarajeva tačnije 6. aprila u spomen na zapaženog i velikog bosanskog političara, revolucionara i pisca. 1993. godine ulica vraća ponovo svoj naziv Veliki Alifakovac koji nosi i dan danas. Kada dođete na vrh ulice, dočeka vas velika kamena popločana visoravan, oko koje se nalazi groblje koje se ukrštalo na puteve koji vode na više strana: prema bašti Babica, Kozja Ćuprija, Magoda – Megara, Mali i Veliki Alifakovac. U centru groblja, u najistaknutijoj tački, nalaze se dvije male kamene otvorene turbe na šipovima, a oko njih su raštrkani bijeli nadgrobnici u svim pravcima.
Cijelu sliku završava stara fontana. Alifakovac je jedno od najljepših, a ujedno i najstarijih naselja u Sarajevu. Na kraju ulice postoje dvije, za ovaj dio grada značajne zgrade – Inat kuća i Hadžijska ili, kako se drugačije zove, Vekil Harč džamija. Ukoliko se nalazite u Sarajevu savjetujemo vam da posjetite ovo mjesto jer sigurno se nećete pokajati!
Alifakovac
Da li ste ikada čuli za čuvenu sarajevsku Ulicu Alifakovac? Ovo je idealna prilika da saznate nešto više o njenoj zanimljivoj historiji, te da otkrijete zašto baš ova ulica nosi veliku turističku vrijednost. Ulica Alifakovac nalazi se na lijevoj strani obale rijeke Miljacke. Započinje sa mosta Šeher – Čehajin pored Gradske vijećnice, zatim vodi istočno kroz istoimeno naselje Alifakovac, a potom ispod turbe gdje se susreće sa ulicom Podcarina. Dio grada kroz koji vodi ulica poznat je kao Alifakovac i obuhvata nekoliko lokalnih ulica sa značajnom historijom i turističkom vrijednošću koja plijeni pažnju.
Nakon narodne etimologije, ime je došlo od Ali – Ufaka, legendarnog naučnika i šejha iz ranije historije Sarajeva, koji je tradicionalno pokopan na groblju u Alifakovcu. Ulica je nastala u osmanskom periodu i kroz svoju historiju je mijenjala ime. Njeno najstarije poznato ime je Carina, nastalo 1882. godine. To ime je dobila po tome što se na tom dijelu carinila roba, koja je sa istočne strane dolazila na sarajevsko tržište.
Negdje oko 1885. godine mijenja svoje ime iz Carina u Veliki Alifakovac po imenu kraja kroz koji vodi. Taj naziv se koristio sve do 1931. godine kada je ulica prozvana po velikom srpskom političaru Stojanu Protiću. Za vrijeme okupacije odnosno od 1941. Do 1945. godine ulici je vraćen naziv Veliki Alifakovac i taj naziv je zadržala sve do 1946. godine kada se naziv ulice mijenja u Vladimira Gaćinovića. Taj naziv je dobila na dan oslobođenja Sarajeva tačnije 6. aprila u spomen na zapaženog i velikog bosanskog političara, revolucionara i pisca. 1993. godine ulica vraća ponovo svoj naziv Veliki Alifakovac koji nosi i dan danas. Kada dođete na vrh ulice, dočeka vas velika kamena popločana visoravan, oko koje se nalazi groblje koje se ukrštalo na puteve koji vode na više strana: prema bašti Babica, Kozja Ćuprija, Magoda – Megara, Mali i Veliki Alifakovac. U centru groblja, u najistaknutijoj tački, nalaze se dvije male kamene otvorene turbe na šipovima, a oko njih su raštrkani bijeli nadgrobnici u svim pravcima.
Cijelu sliku završava stara fontana. Alifakovac je jedno od najljepših, a ujedno i najstarijih naselja u Sarajevu. Na kraju ulice postoje dvije, za ovaj dio grada značajne zgrade – Inat kuća i Hadžijska ili, kako se drugačije zove, Vekil Harč džamija. Ukoliko se nalazite u Sarajevu savjetujemo vam da posjetite ovo mjesto jer sigurno se nećete pokajati!
Lokalne preporuke
Kretanje gradom
Tramvaj je najbrži i najjeftiniji način za kretanje gradom
Trenutno radi 6 linija u tramvajskom sustavu:
Ruta 1: Željeznička stanica – Baščaršija
Ruta 2: Čengić Vila – Baščaršija
Ruta 3: Ilidža – Baščaršija
Ruta 4: Ilidža – Željeznička stanica
Ruta 5: Nedžarići – Baščaršija
Ruta 6: Ilidža – Skenderija
Ruta 7: Nedžarići – Skenderija (trenutno van rada)